Posao bi odavno trebao biti gotov, ali vaše misli su još uvijek Fokusiran o tome šta ste radili tokom vikenda. Ili možda sanjate o svom sljedećem odmoru. Um je sklon ometanju. Ali onda e-mail kolege upada u vaše sanjarenje. To je sve što ti treba. Ometanje je totalno.
Svi znaju takve propuste u koncentraciji. Ali ponekad postoje i duže faze u kojima se jednostavno ne možete koncentrirati. Nedostatak koncentracije često seže u djetinjstvo. Problemi s koncentracijom su česti i mogu imati mnogo uzroka.
Nedostatak definicije koncentracije
Šta je nedostatak koncentracije? Nedostatak koncentracije je sklonost raspršivanju svojih misli i ometanju zadataka koje obavlja ili, kod djece, učenju.
Nedostatak koncentracije: glavni simptomi
Nedostatak koncentracije i pažnje
Poremećaj koncentracije ili pažnje nastaje kada dijete ili odrasla osoba nisu u mogućnosti da se fokusiraju na zadatak. Kod djece se to često dešava u školi, s problemima u praćenju kursa ili zadržavanju lekcija.
Nedostatak koncentracije dovodi do toga da vas lako ometaju podražaji, bilo da su unutrašnjeg ili vanjskog porijekla.
Općenito, pravi se razlika između poremećaja koncentracije i nedostatka koncentracije. Razlika je u tome što je nedostatak koncentracije samo privremen, dok nedostatak koncentracije traje duže ili je čak trajan.
Koncentracija na zadatak duži ili kraći vremenski period odgovara vrhuncu mentalnih performansi za mozak, neophodnom za produktivnost. Koncentracija zahtijeva dodatnu energiju iz tijela. Stoga je normalno da pažnja opada nakon određenog vremena.
Količina vremena koje se može koncentrirati varira od osobe do osobe i također uvelike ovisi o dobi. Na primjer, djeca osnovnoškolskog uzrasta gube koncentraciju u prosjeku nakon oko 15 minuta, dok tinejdžeri mogu izdržati oko 30 minuta učenja ili slušanja.
Za odrasle, ograničenje je oko jedan sat. Dakle, ako se pažnja smanji nakon određenog vremena, to još nije poremećaj koncentracije. Samo ako je sposobnost koncentracije značajno niža od gore navedenih referentnih vremena, ili ako rasejano stanje traje danima i sedmicama, može se raditi o patološkom poremećaju koncentracije ili o trajnom nedostatku koncentracije.
Simptomi slabe koncentracije kod djece
Poremećaji koncentracije prepoznaju se po zaboravu, nepažnji i umoru. Djeca se lako ometaju, brzo zaboravljaju ono što su upravo uradila, započinju mnogo stvari odjednom, a malo završavaju.
S druge strane, oni mogu obaviti isti zadatak dvaput jer se ne sjećaju da su ga radili ranije.
Možete lako testirati sklonost vašeg djeteta da gubi fokus: razgovarajte s njim o bilo kojoj temi dok crta ili piše i promatrajte njegovo ponašanje. Dijete koje se dobro koncentriše nastavit će crtati ili pisati bez da ga razgovor ometa.
Kada razmišljaju, djeca koja nisu fokusirana brzo puštaju svoje misli da odlutaju od sadašnje teme do drugih predmeta ili „sanjanja. Umjesto da razmišljaju o rezultatu računanja, razmišljaju o lijepoj uspomeni, tužnom iskustvu ili priči koju izmišljaju.
To doprinosi značajnom ograničenju kvaliteta njihovog rada. Otpornost djece je također smanjena. Oni koji su pogođeni problemom nemaju vitalnost i kreativnost, osjećaju se slabo, preopterećeno i apatično.
Ovisno o tome šta se krije iza problema s koncentracijom, mogu se pojaviti i drugi znaci ovog poremećaja. Ali ponašanja koja su rezultat hiperaktivnog poremećaja deficita pažnje (ADHD) uglavnom su dvije vrste.
Dakle, dijete može ili ispoljiti motoričku agitaciju i pokvariti svoj rad pri punoj brzini, ili obrnuto, raditi mirno, ali s ekstremnom sporošću koja podsjeća na letargiju.
Zadaci koji uključuju pamćenje mogu biti pogođeni, jer loša koncentracija narušava pamćenje; ali postoje i smetnje u učenju kao što su disgrafija ili dizortografija.
U praksi: uzroci nedostatka koncentracije
Problemi s koncentracijom mogu imati različite uzroke. Kod djece i adolescenata, na primjer, dugi televizijski programi i kompjuterske igrice koje uzrokuju pretjerani umor su među glavnim okidačima.
Uglavnom se identifikuje nezdrav način života (nedostatak sna, neuravnotežena ishrana, nedostatak tečnosti, nedostatak kretanja, stres, alkohol, nikotin, zavisnost od droga, itd.).
Kod starijih osoba usporavanje metabolizma uzrokovano godinama i općenito pogoršanje moždane cirkulacije također može dovesti do slabe koncentracije.
Mogući uzroci problema s koncentracijom kod djece i adolescenata
- Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD)
- Hipotenzija (nizak krvni pritisak)
- alergije
- Nedovoljna aktivnost štitne žlijezde (hipotireoza)
- Psihološki uzroci: depresija, anoreksija
Ali faktori kao što su pretjerani zahtjevi u školi (ili obrnuto, zahtjevi koji su preniski, previše nestimulativni), strah od neuspjeha, psihički stres u porodici ili teške razvojne faze (npr. pubertet) također mogu biti povezani s problemima koncentracije.
Mogući uzroci problema s koncentracijom kod odraslih
- Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD)
- Starostne demencije: Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest
- Depresija ili manično-depresivna bolest
- anksiozni poremećaji
- Hipotenzija (nizak krvni pritisak)
- alergije
- menopauza
- Hipotireoza (neaktivna štitna žlijezda)
- UDAR
- Zvonjenje u ušima (tinitus)
- Tumori mozga
- Burnout sindrom
- shizofrenija
- Psihosomatske bolesti
- Manjak gvožđa
- Sindrom apneje u snu (pospanost tokom dana, poteškoće s koncentracijom)
Zapamtiti
Čini se da uzroci nedostatka koncentracije i poremećaja pažnje mogu biti višestruki. Ako su neki od njih povezani s mozgom i razmišljanjem, drugi imaju fizičko porijeklo koje je važno utvrditi. Ako nedostatak koncentracije traje i znatno otežava izvršavanje svakodnevnih zadataka ili onemogućava učenje u školi, važno je konsultovati se sa specijalistom.
Usredotočite se na neke uobičajene uzroke slabe koncentracije
Sada bismo se vratili na neke od uzroka nepažnje, jer su oni najčešći.
1 – Stres i nedostatak pažnje
Bilo da se radi o poslu, kod kuće ili u školi, kada žurimo od jednog roka do drugog, često nas uhvate začarani krug. Obično razmišljamo samo o sljedećem zadatku i imamo poteškoća s fokusiranjem misli na sadašnji trenutak i jasan ciljevi.
Kao rezultat toga, naš mozak je preopterećen brojnim podražajima i više ne može obraditi informacije na organiziran način. Stres stoga može dovesti do problema s koncentracijom.
Šta se krije iza koncepta stresa
Kada govorimo o stresu, to je zato što osjećamo da život i svakodnevni život zahtijevaju mnogo od nas. Ovo ne mora biti negativna okolnost. Mnogi ljudi doživljavaju stres kao ugodan i čeznu za osjećajem da su na mnogo načina izloženi izazovima. U ovom slučaju radi se o pozitivnom stresu (eustress).
Negativan stres, o kojem najčešće govorimo, javlja se kada osjećamo da ne možemo izaći na kraj sa situacijom. Kada ova situacija traje, opterećuje tijelo i može imati značajne fizičke i psihičke posljedice, posebno na naše mentalne kapacitete i našu koncentraciju.
Šta se dešava u telu tokom stresa
Srce nam se ubrzava, disanje se ubrzava, mišići su nam napeti: pod stresom reagiramo mehanizmom koji nam omogućava da preživimo u teškim situacijama. Naš mozak oslobađa hormone stresa kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni uzbunjuju tijelo i um. Veoma smo fokusirani.
Ovaj proces odgovora na stres je pozitivan sve dok se može dovršiti. Tada se hormoni stresa ponovo razgrađuju i tijelo oslobađa endorfine: ponosni smo na naše postignuće.
U slučaju trajnog stresa, s druge strane, podražaji i informacije se više ne mogu prenositi zbog stalnog povećanja nivoa hormona stresa. To rezultira problemima sa memorija i koncentraciju.
Hormoni stresa takođe mogu blokirati sposobnost pamćenja i razmišljanja. Ovo se takođe može desiti kod depresije ili sagorevanja.
2 – Poremećaji spavanja i nedostatak pažnje
Nedostatak koncentracije ponekad je povezan s umorom, što negativno utječe na mozak i kapacitet mozga. Nedostatak sna i nedostatak koncentracije često se javljaju u isto vrijeme, tokom istih perioda života.
Ljudi koji slabo spavaju pate od fluktuacije pažnje tokom dana. Objašnjenje leži u funkcionisanju mozga, gde određene regije kontrolišu pažnju. To su oni na koje najviše utiče nedostatak noćnog oporavka.
Današnja statistika pokazuje da svaki treći Francuz u prosjeku pati od poremećaja spavanja. 10% pati od teške nesanice. Važno je identificirati uzroke kako biste pronašli rješenje.
3 – Nezdrav način života
Prije svega, to je neadekvatna ili manjkava prehrana. Mozak treba dovoljno ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina, minerala i vode da bi funkcionirao optimalno.
Nepravilan ili nedovoljan unos ugljenih hidrata, na primer (u slučaju anoreksije), dovodi do fluktuacija nivoa šećera u krvi. To može dovesti do smanjenja performansi i nedostatka koncentracije.
Nedostatak esencijalnih nutrijenata kao što su vitamini B, željezo ili magnezij također može dovesti do problema s koncentracijom.
Sljedeći je nedostatak vježbe. U mnogim slučajevima nedostatak koncentracije je posljedica izostanka redovne fizičke aktivnosti. Kada se ne krećete dovoljno, vaše tijelo je uskraćeno za odličan način za poboljšanje i stimulaciju cirkulacije krvi. Mozak je slabije opskrbljen kisikom.
4 – Poremećaj deficita pažnje sa ili bez hiperaktivnosti
Djeca, ali i odrasli, mogu patiti od poremećaja pažnje, sa ili bez hiperaktivnosti. Ovaj poremećaj je povezan s problemima koncentracije, između ostalog, jer su određeni regulatorni krugovi u mozgu poremećeni, posebno oni koji kontroliraju pažnju.
6 – Hipotenzija
Problemi s koncentracijom tipični su simptomi niskog krvnog tlaka, jer je dotok krvi u mozak smanjen. Nedostatak performansi, umor, lupanje srca i hladne ruke i stopala takođe mogu ukazivati na nizak krvni pritisak.
Nekoliko savjeta kako izbjeći nedostatak koncentracije
U mnogim slučajevima, sami možete učiniti nešto u vezi s nedostatkom koncentracije. Sljedeći opći savjeti mogu pomoći i djeci i odraslima. Redovnim izvođenjem ovih vježbi možete povećati koncentraciju
1 – Osigurajte dobru ishranu
Hranite se uravnoteženom i raznolikom ishranom kako biste svoj mozak opskrbili svim potrebnim nutrijentima.
2 – Pijte dovoljno
Pijte oko dva litra tečnosti dnevno. Voda, mineralna voda i čaj (nezaslađeni) su najbolja pića. “Žedan” mozak ne može funkcionirati optimalno, što rezultira lošom koncentracijom.
3 – Pravite redovne pauze
Pobrinite se da se vaše tijelo i um s vremena na vrijeme oporave – posebno ako su stres i preopterećenost mogući uzroci slabe koncentracije. Na primjer, dobra je ideja što češće šetati na otvorenom.
4 – Zdrav san
Pobrinite se da spavate dovoljno kako biste eliminirali ili spriječili probleme s koncentracijom. Ako je moguće, držite postavljeno vrijeme spavanja i buđenja.
5 – Tehnike opuštanja
Ako ste u svakodnevnom životu jako pod stresom i uznemireni, a imate problema sa spavanjem zbog nervoze, mogu vam pomoći metode opuštanja kao što su autogeni trening, joga ili progresivna relaksacija mišića.
6 – Konzumirajte medije umjereno
Ograničite potrošnju medija (TV, računar, pametni telefon, itd.) i pretjeran zvuk (stereo, slušalice, itd.). Ako se mozak mora nositi s previše vanjskih podražaja, biće vam sve teže fokusirati se.
7 – Masaža uha
Koncentraciju možete povećati masažom ušiju. Da biste to učinili, snažno gnječite režnjeve vrhovima prstiju jednu minutu.
8 – Vježbe disanja
Studije su dokazale pozitivan učinak vježbi disanja na pažnju. Sljedeću vježbu, osmišljenu za poboljšanje koncentracije i smanjenje stresa, treba raditi nekoliko puta dnevno: sjedite uspravno sa stopalima jedna pored druge na podu. Stavite ruke na bedra, zatvorite oči i udišite i izdahnite polako i duboko.
9 – Ljekovito bilje
Ekstrakti korijena ginsenga ili Bacopa Monnieri često se koriste za liječenje umora i blagih problema s koncentracijom u srednjoj i starijoj dobi. Ekstrakti ginka također poboljšavaju cerebralnu cirkulaciju, zbog čega se preporučuju kod problema s koncentracijom zbog Alchajmerove bolesti ili nedovoljne moždane cirkulacije.
10 – Eterična ulja
Mirisna lampa s nekoliko kapi eteričnih ulja može vam pomoći u borbi protiv problema s koncentracijom. Na primjer, ulja lavande, bergamota i ruzmarina su idealna. Ipak, savjetuje se oprez ako ste skloni alergijama!
11 – Homeopatski lijekovi
Homeopatija poznaje razne lijekove za probleme s koncentracijom, na primjer Avena sativa D3 (slaba izvedba i iscrpljenost), Kalium phosphoricum D6 (za zaboravnost) i Aethusa cynapium D6 (slaba koncentracija).
zaključak
Nadamo se da je ovaj članak razjasnio glavne aspekte koji se odnose na probleme koncentracije i nedostatak pažnje. Poznavajući uzroke, lakše je poduzeti potrebne korake za vraćanje normalnih kognitivnih sposobnosti.
Slično tome, ako vaše dijete ima problema s koncentracijom i ima problema s održavanjem nastave u školi ili sa učenjem lekcija, možete primijeniti neke od predloženih tehnika.
Da li imate problema sa koncentracijom? Koji su uzroci? Patite li od stresa ili čak izgarate? Recite nam o svom iskustvu u komentarima ispod.
